Šandor Šipoš : Nema zaštite bez lokalnog stanovništva

O tome „Zašto su barska staništa važna“, bilo je reči na tribini tog naziva, koja je polovinom aprila održana u Istraživačko-edukativnom centru Kraljevac.

Moderatorka skupa koji je okupio stručnjake iz oblasti ekologije i zaštite životne sredine, lokalno stanovništvo, profesore i naučnike sa fakuleta, predstavnike opštine Kovine ekološke aktiviste kao i predstavnike organizacija civilnog društva, i koji je deo projekta “Očuvanje barskih staništa SRP “Kraljevca” i okoline kroz dijalog sa lokalnim stanovništvom“, bila je Milica Živković, rukovodilac projekta, ekološkinja iz Instituta za regionalni razvoj.

Na zanimljivu temu, o prvom nalazu „umbre“, barske vrste riba u SRP “Kraljevac” ( zbog koje je i proglašen „specijalnim rezervatom prirode“) kao i o drugim zaštićenim barskim vrstama riba u Rezervatu i očuvanju njihovih staništa, govorio je ihtiolog Šandor Šipoš, koji je sa hidrobiološkom ekipom Prirodno-matematičkog fakulteta iz Novog Sada, prvi pronašao ovu strogo zaštićenu vrstu ribe koju smatraju „kraljicom Kraljevca“.

On je podsetio da je nakon što je Rezervat već bio „proglašen“, tokom 2014. godine, kroz razgovor s lokalnim stanovništvom, sa kolegama iz tima došao do saznanja da u jezeru „Kraljevac“ postoji jedna retka vrsta riba, koja nije bila zanimljiva za ribolovce, „zbog čega je i opstala“.

– Prevashodno zbog porekla stanovništva, ovde su je zvali „krkuša“, to je jedna sitna riba i reč je o zbirnom nazivu za nekoliko vrsta.. A, s obzirom da je tako mala, a bila je zastupljena u gornjim delovima Rezervata.. tako su je nazvali.. Ali kada smo izašli na teren shvatili smo da je pitanju jedna veoma retka, endemska vrsta iz dunavskog sliva, koja je, uz još dva lokaliteta, našla utočište baš ovde na Kraljevcu – istakao je Šipoš, predstavljujući detalje nekoliko istraživanja njene brojnosti i zastupljenosti, nastojeći da objasni zašto je „tolika galama oko Umbre krameri“.

Prema njegovim rečima, „umbra“, koja ribolovno nema nikakav značaj, bila je izuzetno bitna za ljude koji su živeli u ovim krajevima jer se lako lovila i bila je izvor proteina za uzgoj životinja, pa je u stotinama kilograma koriščena za tovljenje svinja.

– Zbog ukusa nije u značajnoj meri učestvovala u ljudskoj ishrani, pričam o situaciji od pre sto godina, ali jeste za uzgoj životinja.. I do 1997. godine se smatralo da je ta vrsta izumrla na lokalitetima na kojima se nekad nalazila. Sa sigurnošću možemo tvrditi da je već decenijama nema na Pančevačkom ritu, Negotinskom blatu.. Apsurdna situacija je to što, u razgovoru s kolegama iz regiona saznajemo da kod njih beleži drastičan pad, a kod nas, na lokalitetima gde je možemo naći – brojno stanje je poraslo za više od 300 procenata, ističe ihtiolog Šandor Šipoš, i dodaje da je to sjajan rezultat, „s obzirom da 1997. nismo imali nijedan lokalitet“.

Tada se pronalazi“ Zasavica, tri godine kasnije Kupusinački Rit a 2014. Kraljevac.. i to donosi te nove brojke, kaže ihtiolog.. ali dodaje da nije reč o širenju, već to nije bilo dovoljno istraženo područje, tako de se sa sigurnošću može reći da je brojnost ove vrste u opadanju svuda u svetu, koji je za „umbru“ mali jer je praktično u Evropi ima samo u Dunavskom slivu, u plavnim područjima ili blizu Dunava i njenih pritoka.

– Što se očuvanja staništa na „Kraljevcu“, ja se tu puno ne plašim jer će se, kao i uvek, sve vratiti na prvobitno stanje.. Trenutno ovde, otkako se prati, „umbra“ pokazuje tendenciju stabilnosti i ta vrsta ne mora da se brine.. ali želim da kažem da nema zaštite bez lokalnog stanovništva. Ljudi su je ovde sačuvali, oni koji su u suživotom s prirodom, i taj duh ovde treba nastaviti, poručio je na Tribini „Zašto su barska staništa važna“ ihtiolog Šandor Šipoš.

Projekat “Očuvanje barskih staništa SRP “Kraljevca” i okoline kroz dijalog sa lokalnim stanovništvom“ finansira USAID a sprovodi ga Beogradska otvorena škola sa svojim partnerima. Tribina je deo ktivnosti petogodišnjeg projekta „Zajedno za životnu sredinu“ koji sprovode Beogradska otvorena škola i Američka agencija za međunarodni razvoj USAIDu saradnji sa Međunarodnom unijom za zaštitu prirode IUCN, Mladim istraživačima Srbije, Međunarodnom ekološkom organizacijom TNC, udruženjem ENECA i Američkom privrednom komorom u Srbiji AmCham

error: Content is protected !!